Home

Heta

Kvarcni (elektronski) mehanizam 

Elektronski mehanizmi imaju jako malo ili niti jedan pokretni dio jer koriste piezo-električni efekt u sićušnom kvarcnom kristalu da bi osigurao stabilnu vremensku bazu za električni satni mehanizam. Kristal formira kvarcni oscilator koji rezonira na specifičnoj visoko stabilnoj frekfencij što se zatim koristi u tempiranju satnog mehanizma. Iz ovog razloga elektronski satovi se obično zovu kvarcnim satovima. Većina kvarcnih satova su u osnovi elektronski ali im se dodaju zupčanici da bi pokretali mehaničke kazaljke na brojčaniku sata da bi omogučili tradicionalno isčitavanje vremena kakvo preferira većina korisnika.

Još 1959 Seiko je zadao Epsonu (sestrinskoj kompaniji koja se krije iza cijele kvarcne revolucije) da počne sa razvojem kvarcnog ručnog sata. Kodno ime projekta bilo je 59A i do ljetnih Olimpijskih igara u Tokiju 1964 Seiko je imao radni prototip prijenosnog kvarcnog sata koji se koristio u mjerenju vremena tokom cijelog događaja. Prvi švicarski prototipovi elektroničkog kvarcnog sata proizašli su 1962 godine iz CEH razvojnog laboratorija u Švicarskoj. Prvi kvarcni sat serijske proizvodnje bio je Seiko 35 SQ Astron koji je u dućane došao 25. Prosinca 1969. 

Seikova odluka da ne patentira kvarcni mehanizam u ručnim satovima omogućila je da su svi ostali proizvođači mogli profitirati iz Seikove tehnologije. To je odigralo ključnu ulogu u popularnosti i brzom razvoju kvarcnog sata koji je u manje od desetljeća postao dominantan na tržištu satova te gotovo da je ugušio stogodišnju tradiciju i nasljeđe mehaničkih ručnih satova. Moderni kvarcni mehanizmi proizvode se u ogromnim količinama te i najjeftiniji satovi u pravilu imaju kvarcni mehanizam. Zanimljiv je podatak da menanički satovi mogu odstupati i po nekoliko minuta dnevno, dok jeftini kvarcni mehanizam u dječjem satu može odstupati manje od pola sekunde po danu što ga čini 10 puta preciznijim od mehaničkog sata.

Copyright © 2017 • www.heta.hr • All rights reserved • Standardni web