Home

Heta

Mehanički sat je uređaj koji koristi menanički mehanizam koji mjeri protok vremena. Pokreče ga opruga koja se mora periodično navijati nebi li satu osigurala potrebnu pokretačku energiju. Sila se prenosi putem niza zupčanika koji napajaju nemirnicu, balansni kotačić koji oscilira naprijed-nazad konstantnom brzinom. Svakim pokretom nemirnice mehanička poluga pokreće zupčanike u jednom smjeru što pomiče kazaljke sata unaprijed konstantnom brzinom. Iz toga razloga svaki mehanički sat proizvodi specifični zvuk "kucanja". Mehanički satovi razvili su se u Europi u 17. stoljeću iz "opružnih" satova koji su se pojavili u 15. stoljeću.

Mehanički satovi nisu tako precizni kao moderni kvarcni satovi i u pravilu su mnogo skuplji. Danas se nose iz estetskih razloga, kao dio nakita i kao pokazatelj društvenog statusa. 

 

Svaka dodatna funkcija mehaničkog sata osim osnovne, pokazivanja točnog vremena, se tradicionalno zove komplikacija. Neke od najučestalijih komplikacija su:

Automatsko navijanje (ili samonavijanje) - eliminira potrebu za navijajem sata tako što sat automatski navija pogonsku oprugu koristeći prirodne pokrete ruke nositelja sata.

Kalendar - prikazuje datum a često i dan u tjednu, mjesec ili godinu. Jednostavni satovi sa kalednarom ne računaju različitu dužinu trajanja mjeseca tako da se sat mora ručno namještati 5 puta godišnje. Postoje i izuzetno komplicirani tzv "perpetual" ili vječni kalendari koji osim dana u mjesecu računaju i prijestupne godine!

Kronograf - sat sa funkcijom štoperice. Gumbi na sata pokreču i zaustavljaju sekundnu kazaljku a obično takovi satovi imaju dodatne brojčanike i kazaljke koji prikazuju proteklo vrijeme.

Mjesečeve mjene - komplikacija koja na rotirajućem disku prikazuje trenutnu mjesečevu mjenu.

Zaliha energije - posebna kazaljka koja svojim položajem odaje informaciju o "navijenosti" glavne opruge odnosno zalihe energije.

Tourbillon - jedna od najzahtjevnijih i najskjupljih komplikacija. Izvorno razvijena da bi ručni sat bio precizniji a danas se koristi uglavnom kao demonstracija virtuoznosti urara. U standardnom satu nemirnica oscilira različitim brzinama, zbog gravitacijskog utjecaja kada se sat nalazi u različitim pozicijama što uzrokuje nepreciznost. U tourbillonu, nemirnica se montira u rotirajući kavez nebi li poništio utjecaj različitih pozicija ruke odnosno gravitacije. Takovi satovi, zbog atraktivnosti same izbedbe mehanizma, imaju otvor na brojčaniku nebi li ova komplikacija bila vidljiva.

 

Dragulji:

Mehanički satovi su poznati po korištenju "dragulja" koji su se prvi puta počeli upotrebljavati u satovima davne 1702. godine nebi li povećali preciznost sata. Do 20. stoljeća radili su se od prirodnih dragulja poput rubina, safira ili dijamanata, a danas se uglavnom koriste sintetički "dragulji".

Koriste se iz dva razloga:

Da bi smanjili trenje i smanjili habanje: kretanjem zupčanika mehanizma stvara se trenje u njhovim osovinama. Koristeći dragulje kao ležaje minijaturnih osovina smanjuje se trenje (zbog izuzetne tvrdoće i glatke površine) te se smanjuje habanje i trošenje ključnih dijelova pogonskog stroja. 

Copyright © 2017 • www.heta.hr • All rights reserved • Standardni web